U Damasku je u subotu, 08.08.2015. godine, na Ahiret preselio dr. Vehbe Zuhajli, jedan od najvećih eksperata šerijatskog prava u svijetu!
Prof. dr. Vehbe Zuhajli je jedan od najvećih eksperata šerijatskog prava u svijetu. Rođen je u prigradskom naselju Dejr Atijje u blizini Damaska 1932. godine. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Damasku. Osnovni studij je sa najvećim ocjenama završio na čuvenom El-Ezharu u Kairu, zatim i nastavnički fakultet, a potom i pravni fakultet na univerzitetu Ajnu-š-Šems u Kairu. Magistrirao je na pravnom fakultetu Kairskog univerziteta, a potom odbranio i doktorsku tezu na temu „Pravne posljedice ratnog stanja u islamskom pravu“, gdje je kroz prizmu osam šerijatsko-pravnih škola metodom komparacije analizirao ovu veoma važnu temu. Rad je ocijenjen najvećim ocjenama uz preporuku da se obavezno stavi kao preporučeno štivo za univerzitetsku razmjenu sa svjetskim univerzitetima.
Enciklopedija šerijatskog prava
Cijeli svoj životni vijek je proveo na univerzitetu u Damasku gdje je bio i dekan šerijatskog fakulteta, ali je bio i čest gost brojnim fakultetima diljem arapskog svijeta. Pored predavanja na fakultetima i učešćima na mnogobrojnim naučnim konferencijama, najveća ljubav dr. Zuhajlija je bila pisanje knjiga. Vrlo je teško pobrojati naslove knjiga koje je napisao, jer je pisao čak i u avionu prilikom putovanja i u raznim drugim prilikama u kojima se našao! O naučnim referatima, radovima, recenzijama je bespredmetno i govoriti, jer ih ima zaista veoma mnogo. Njegovo najznačajnije djelo je „El-Fikh el-islamij ve edilletuhu – Islamsko pravo i dokazi islamskih pravnih škola“ - enciklopedija šerijatsko-pravnih propisa koju je sažeo u deset tomova na jedan izuzetno jednostavan način. Ono što raduje nas u Bosni i Hercegovini jeste da su vrijedni profesori Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću već preveli jedan značajan dio ovog kapitalnog djela i za nekoliko dana iz štampe će izići oblast ibadata – obredoslovlja. Pored ovog kapitalnog djela, napisao je u dva toma knjigu „Metodologija šerijatskog prava“. Sažeo je i najosnovnije propise šerijatskog prava četiri poznata mezheba u četiri knjige. Pored pisanja iz oblasti šerijatskog prava, pisao je i bavio se tefsirom – tumačenjem Kur'ana. Napisao je i objavio tefsir Kur'ana Časnog kojeg je nazvao „Tefsiru-l-munir“ u 17 tomova. Pored svega nabrojanog nekoliko desetina knjiga iz oblasti šerijatskog prava, islamske etike, tefsira su djelo ovog velikog čovjeka. Brojne njegove knjige su prevedene na engleski, turski, malajski i druge svjetske jezike, a jedini prijevod na bosanski jezik, koliko mi je poznato, je brošura „Idžtihad u šerijatu“ u prijevodu dr. Fikreta Arnauta.
Bio i ostao učenjak
S obzirom da je bio jedan od vodećih intelektualaca i eksperata iz oblasti šerijatskog prava bio je član skoro svih svjetskih akademija i institucija šerijatskog prava u svojstvu eksperta i aktivnog člana u Siriji, Džedi, Mekki, Maleziji, Jordanu, SAD-u, Indiji i drugim zemljama. Nagrađivan je brojnim nagradama u svojoj domovini i van nje. Dobio je priznanje za najupečatljiviju ličnost na obilježavanju početka 15. hidžretskog stoljeća u Maleziji, kao što je 2014. godine uvršten među 500 najutjecajnijih ljudi u svijetu.
Ono što je simptomatično za njega jeste da je bio dosljedan svoga poziva i nije nikada dozvolio sebi da bude iskorišten, pa ni zloupotrebljen za bilo kakve političke, ideološke i druge interese vlasti, politika, vjerskih lidera i drugih propagatora raznih vrsta interesa. Ostao je dosljedan onome što je najviše volio i najbolje radio – pisanju i poučavanju svojih studenata. Čak su bili rijetki i njegovi javni nastupi, te je izbjegavao i držanje hutbi da ne bi bio primoran da se izloži svrstavanju na nečiju stranu. Bio je to u pravom smislu riječi nezavisni intelektualac koji je znao svoju vrijednost i ostao dosljedan svojim principima. Pored svih pomenutih referenci ovog velikana, stajao je postojano na zemlji i njegova skromnost je bila zaista zadiviljujuća. Imao je iznimno visoko poštovanje prema svojim studentima i oslovljavao bi ih sa titulom „šejh“, što je bila titula koja se koristila za ulemu. Umro je u Damasku 08.08.2015. godine. Molim Allaha, dž.š., da podari Svoju milost velikom alimu, slobodnom intelektualcu i izuzetno skromnom čovjeku prof. dr. Vehbetu Zuhajliju, a muslimanima neka podari istinske nasljednike ovakvih svjetionika vjere, nauke i morala!
Ono što je simptomatično za njega jeste da je bio dosljedan svoga poziva i nije nikada dozvolio sebi da bude iskorišten, pa ni zloupotrebljen za bilo kakve političke, ideološke i druge interese vlasti, politika, vjerskih lidera i drugih propagatora raznih vrsta interesa. Ostao je dosljedan onome što je najviše volio i najbolje radio – pisanju i poučavanju svojih studenata. Čak su bili rijetki i njegovi javni nastupi, te je izbjegavao i držanje hutbi da ne bi bio primoran da se izloži svrstavanju na nečiju stranu. Bio je to u pravom smislu riječi nezavisni intelektualac koji je znao svoju vrijednost i ostao dosljedan svojim principima. Pored svih pomenutih referenci ovog velikana, stajao je postojano na zemlji i njegova skromnost je bila zaista zadiviljujuća. Imao je iznimno visoko poštovanje prema svojim studentima i oslovljavao bi ih sa titulom „šejh“, što je bila titula koja se koristila za ulemu. Umro je u Damasku 08.08.2015. godine. Molim Allaha, dž.š., da podari Svoju milost velikom alimu, slobodnom intelektualcu i izuzetno skromnom čovjeku prof. dr. Vehbetu Zuhajliju, a muslimanima neka podari istinske nasljednike ovakvih svjetionika vjere, nauke i morala!
Rahmetullahi 'alejhi, rahmeten vasi'ah!
Ovaj članak je objavljen u "Preporodu" 15. avugsta 2015. godine
Primjedbe
Objavi komentar